hrvatski

RAZLIKE U STRATEGIJAMA SUOČAVANJA SA STRESOM KOD NOGOMETAŠA RAZLIČITOG RANGA KVALITETE I RAZLIČITE SAMOPROCIJENJENE KOMPETENTNOSTI

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u strategijama suočavanja sa stresom kod nogometaša različitog ranga kvalitete i različite samoprocijenjene kompetentnosti. U istraživanju je sudjelovalo 147 sudionika podijeljenih u dvije skupine: 71 nogometaš 1. i 2. HNL i 76 nogometaša 1. županijske lige. Uzorak varijabli čini 8 strategija suočavanja sa stresom izmjerenih Upitnikom suočavanja sa stresom (Crocker, 1992) te varijable samoprocjenjene kompetentnosti na treningu i natjecanju. Na temelju rezultata provedenog istraživanja možemo zaključiti da nogometaši 1. i 2. HNL u značajno većoj mjeri koriste strategiju samookrivljavanja nego nogometaši 1. županijske lige. Nogometaši koji se smatraju kompetentnijima na treningu u značajno većoj mjeri koriste strategiju koncentracije na problem nego što to čine igrači koji sa sebe misle da su manje kompetentni na treningu. Također, interakcija ranga kvalitete i samoprocijenjene kompetentnosti na treningu značajna je za strategiju ponovne procjene situacije. Nogometaši 1. i 2. HNL koji se smatraju manje kompetentnima na treningu te nogometaši 1. županijske nogometne lige koji se smatraju više kompetentnima na treningu u većoj mjeri koriste strategiju ponovne procjene situacije kao način suočavanja sa stresom.

stres; suočavanje; nogomet

nije evidentirano