hrvatski

Osvrt na neumsku toponimiju

U ovome se radu, na temelju terenskoga istraživanja i postojeće literature obrađuje neumska toponimija. U uvodnome se dijelu iznose neke povijesne i demografske činjenice važne za razumijevanje jezičnih činjenica. Neumsko se područje, spletom nesretnih povijesnih okolnost, našlo u određenim povijesnim okolnostima na razmeđu triju država, a i danas je, iako je naseljen gotovo isključivo Hrvatima, zemljopisni položaj Neuma čest kamen spoticanja i predmet prepucavanja u dnevnopolitičke svrhe.Sve su se navedene povijesne okolnosti odrazile i u mjesnoj toponimiji u kojoj nahodimo tragove predrimskoga (Krepotina, Neum) i dalmatskoga supstrata (Konštar, Mirina, Polača) te mletačkoga (Ponta, Školj), mađarskoga (Kiševo) i turskoga (Kulina, Meteriz, Surdup) adstrata. Zbog čestih i obilnih migracija danas su u Neumu neprozirni toponimi u kojima su uščuvani stari hrvatski apelativi dubrava, grič i grot ili hidronimijska osnova *ljub. Na neumskome se području, točnije u okolici Brestice, nalazi i zanimljiv sakralni sklop koji bi mogao upućivati na negdašnje Perunovo svetište.

Neum, ojkonimija, toponimija

nije evidentirano