hrvatski

Hranjivost dijelova i cijele biljke silažnog kukuruza u različitim stadijima zrelosti zrna

Silaža kukuruza zauzima veliki dio obroka mliječnih krava i tovnih goveda u RH, odnosno, znatno pridonosi podmirenju dnevnih potreba životinja za hranjivim tvarima (HT) i energijom. Hranjivost biljke kukuruza teško se procjenjuje zbog vrlo različitog morfološkog i kemijskog sastava glavnih dijelova, te vrlo različite razgradljivosti njihovih HT u buragu. Zrelost biljke kukuruza i njezina zrna, prinosa zrna i dijelova biljke, te ukupni i pojedinačni sastav i struktura vlakana čimbenici su koji utječu na razgradljivost, te posljedično i na ukupnu hranjivu vrijednost silažnog kukuruza. Ove promjene osobina kukuruza povezane su s različitim vremenima sjetve i košnje, te je cilj istraživanja utvrditi promjene u kemijskom sastavu, razgradljivosti i energetskoj vrijednosti kukuruza za silažu u različitim stadijima zrelosti, utvrditi promjene u masenom udjelu i hranjivosti dijelova biljke kukuruza, te odrediti optimalni stadij zrelosti za spremanja silaže cijele biljke kukuruza obzirom na njen najveći potencijal za proizvodnju mlijeka. Korišten je hibrid kukuruza Bc 304 (BC Institut, Zagreb) sijan u dva perioda 01.05. i 17.05 na parceli Fakultetskog dobra Maksimir. Uzorci kukuruza su uzimani u tri stadija zrelosti (1/3, ½, 2/3), prema vizualnoj procjeni “mliječne crte”. Uzgoj kukuruza različitih stadija zrelosti uzrokovao je povećanje udjela zrna sa zrenjem biljke, uz istovremeno opadanje svih vegetativnih dijelova ; stabljike i njenih dijelova (donjeg i gornjeg dijela) i listova (donjih i gornjih), dok su kod ostalih vegetativnih dijelova kukuruza promjene samo relativne (p≥0, 05). Samim porastom zrna u ukupnoj masi silažnog kukuruza dolazi samo do relativnog povećanja NEL-a (p≥0, 05). Starije biljke obično imaju i nešto veći sadržaj škroba, bez negativnog djelovanja na razgradljivost vlakana (NDV), te se stoga omogućava farmerima da odgode vrijeme košnje kukuruza do 2/3 (do 40% ST) mliječne crte čime dobivaju malo zreliji kukuruz s više škroba, ali bez štetnog utjecaja na razgradljivost vlakana, a s druge strane silažna masa je još uvijek dovoljno vlažna za odvijanje optimalne fermentacije, koja rezultira kvalitetnom silažom. Osim utjecaja na navedene parametre hranjivosti biljke kukuruza za silažu, kasnije košen kukuruz, pri zrelosti od 2/3 mliječne linije, potencijalno osigurava i najvišu proizvodnju mlijeka hranimo li krave silažom od takvog kukuruza.

Hranjivost; kemiski sastav; in vitro probavljivost; dijelovi biljke; stadij rasta kukuruza

nije evidentirano