hrvatski

Životinjski ritualni ukopi i idoloplastika u prapovijesti kontinentalne Hrvatske

U radu su prikazani rezultati analize ukopa životinja i zoomorfne idoloplastike iz razdoblja eneolitika (lasinjska, badenska, kostolačka i vučedolska kultura) s područja kontinentalne Hrvatske (međuriječje Save, Drave i Dunava). Osim već objavljenih nalaza iz Vučedola i Koprivničke Rijeke u radu su detaljno razmotreni nalazi ukopa životinja s novijih iskopavanja iz Aljmaša, Đakova, Josipovca, Osijeka, Petrijevaca, Selaca Đakovačkih i Vučedola, ali i ukopi sa starijih, neobjavljenih istraživanja (Stari Mikanovci). Analizirano je 30 objekata u kojima je bilo ukopano 46 životinja. Za svaki ukop detaljno je opisan arheološki kontekst i stupanj sačuvanosti koštanog materijala te su prikazane biološke karakteristike svake individue. Ukopi su podijeljeni na cjelovite/gotovo cjelovite, djelomične i mješovite, a provedena je i podjela s obzirom na mjesto ukopa (u naselju, tj. jami i u/blizu ljudskog groba). U ukopima su pronađeni ostaci domaćih i divljih životinja: domaćeg goveda, pragoveda, psa, domaće svinje, divlje svinje, ovce/koze, jelena, srne, dabra. Ukopi iz kontinentalne Hrvatske uspoređeni su sa neolitičkim i eneolitičkim ukopima životinja iz srednje Europe. Na temelju određenih kriterija pokušao se odrediti ritualni karakter eneolitičkih ukopa životinja iz kontinentalne Hrvatske: od trideset ukopa, sa sigurnošću se s ritualom može povezati njih sedamnaest i najvjerojatnije još tri ukopa, a tri nalaza su nedefinirana. Za svaku od životinjskih vrsta pronađenih u ritualnim ukopima pokušala se odrediti njena uloga u duhovnoj sferi prapovijesnih ljudi koristeći se pritom i podacima iz različitih povijesnih razdoblja kao i etnografskim izvorima. Eneolitička zoomorfna idoloplastika iz kontinentalne Hrvatske može se podijeliti u pet grupa: 1) trodimenzionalne životinjske figurice, 2) posude sa životinjskim atributima - spoj životinjskog tijela i recipijenta, 3) bukraniji, 4) rogoliki žrtvenici - konsekrativni rogovi i 5) keramički rogovi. Svi navedeni predmeti, kojima je poznat kontekst nalaza, pronađeni su u otpadnim i/ili stambenim jamama unutar naselja ili su na neki način povezani sa stambenim prostorima i svi pripadaju skupini keramičkih predmeta (iznimka je bukranij koji je nastao spojem gline i kostiju životinje). Većina eneolitičkih plastičnih prikaza životinjskog tijela ili njihovih pojedinih atributa pripada vučedolskoj kulturi. Osim vučedolske kulture konsekrativne rogove poznaje i kostolačka kultura, a trodimenzionalne zoomorfne figurice pripisane su još lasinjskoj i badenskoj kulturi. Posude sa zoomorfnim obilježjima ukazuju na predodžbe o životinjskom tijelu kao recipijentu ili nositelju recipijenta dok se bukranij i neki konsekrativni rogovi povezuju sa stambenim objektima u koje su svojom prisutnošću mogli upisivati sakralna ili društvena značenja ili su, kao u slučaju malih keramičkih rogova, mogli biti prostorno povezani s objektima koji ukazuju na određene aspekte društvene hijerarhije.

kontinentalna Hrvatska; eneolitik; lasinjska kultura; badenska kultura; kostolačka kultura; vučedolska kultura; ukopi životinja; ritual; zoomorfna idoloplastika.

nije evidentirano