hrvatski

Speleoronilačka istraživanja vrulje Zečice

Vrulja Zečica nalazi se u JI dijelu Velebitskog kanala u blizini naselja Modrič 7, 8 km JI od Starigrada. Roniocima i speleoroniocima koji su ulazili uglavnom u ulazni jamski kanal poznata je desetljećima. Prva zasad poznata istraživanja počela su prije 30 godina (1982.) pod vodstvom Donata Petricciolija. U više ronjenja obavljenih do 1999. godine istražen je ulazni kanal do dubine od 46 m, iako je otkriveno da se kanal nastavlja u horizontalnom smjeru. Od 2011. godine u njoj se obavljaju sustavna speleoronilačka istraživanja s ciljem prikupljanja geomorfoloških, geoloških, hidrogeoloških i bioloških podataka koji će biti korišteni za znanstveni rad i potrebe postava muzeja o Velebitu. Nakon istraživanja ulaznog i horizontalnih kanala otkriveno je da se radi o razgranatoj spilji s jamskim ulazom spiralnog tlocrta. Ulaz u vrulju smješten je na pjeskovitom dnu uvale zatvorene Tankim rtom, na dubini 6-9 m. Nakon jamskog kanala na dubini od 37, 5 m grana se horizontalni kanal. Najdublja točka dna je na dubini od 43 m što iziskuje dobru pripremu urona. Nakon niza istraživačkih akcija ukupna prijeđena duljina kanala je 650 m, od čega je za 197 m izrađen speleološki nacrt. U topografski snimljenom dijelu širina kanala je do 17 m, a visina do 5 m. Utvrđeno je da su kanali oblikovani u karbonatnim naslagama kredne i tercijarne starosti (vapnenci i breče) duž pukotina i pukotinskih sustava pravca I-Z, SI-JZ i SSI-JJZ. Svi prođeni horizontalni dijelovi imaju značajke kanala oblikovanih u freatičkim uvjetima (lećasti presjek). Obilje siga ukazuje na izmjene uvjeta speleogeneze i hidrološkog režima tijekom geološke prošlosti. S obzirom na dimenzije stalagmita (od kojih su pojedini dulji od 1, 5 m) i stupova (visine veće od 2 m i promjera većeg od 1 m) zaključeno je da je vadozna faza trajala relativno dugo. Vadoznu fazu u kojoj su se taložile sige postupno zamjenjuju epifreatička i freatička faza. Ovakvu tranziciju uvjetuje postpleistocensko izdizanje morske razine kada se postupno formira današnja linija obale i uvjeti karakteristični za obalni krški vodonosnik. Pored siga u primarnom položaju akumulacije, u kanalu je na puno mjesta pronađen veliki broj polomljenih siga što je rezultat snažnog mehaničkog djelovanja vode iz dobro okršenog velebitskog zaleđa koja povremeno izbija kroz vrulju u more. Vrulja je povremeno aktivna, nakon obilnih padalina i otapanja snijega u proljeće. Tada ronjenje u njenim kanalima zbog velikog protoka nije moguće.

vrulja; priobalni vodonosnik; speleoronjenje

nije evidentirano