Utjecaj uzgajališta riba i školjkaša na prirodna ihtionaselja na području istočnog Jadrana
Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj uzgajališta riba i školjkaša na prirodna ihtionaselja na području istočnog Jadrana (CROSBI ID 381271)

Ocjenski rad | doktorski rad

Šegvić Bubić, Tanja Utjecaj uzgajališta riba i školjkaša na prirodna ihtionaselja na području istočnog Jadrana / Grubišić, Leon (mentor). Split, Sveučilište u Splitu / Sveučilište u Dubrovniku, 2012

Podaci o odgovornosti

Šegvić Bubić, Tanja

Grubišić, Leon

hrvatski

Utjecaj uzgajališta riba i školjkaša na prirodna ihtionaselja na području istočnog Jadrana

U predmetnom istraživanju vrednovani su različiti utjecaji marikulture na prirodna ihtionaselja u istočnom Jadranu. Kavezna uzgajališta tuna imaju izrazit potencijal za privlačenje i okupljanje prirodnih ihtionaselja tijekom cijele godine. Zabilježeno je dvadeset različitih vrsta riba oko kaveznih instalacija, uglavnom iz porodica Sparidae, Belonidae, Atherinidae i Carangidae, dok je na kontrolnim lokacijama zabilježeno samo sedam vrsta. Ukupna brojnost i raznolikost sastava ihtionaselja na uzgajalištima bila je statistički značajno veća od one utvrđene na kontrolnim lokacijama. Uzgajališta imaju ulogu hranilišta i rastilišta mnogobrojnim vrstama riba ; više od 50% uočenih jedinki pripadalo je populacijama mlađi i spolno nezrelim jedinkama. Populacijskom studijom uzgojnih i prirodnih jedinki komarči Sparus aurata na 8 mikrosatelitskih lokusa utvrđena je prisutnost ukupno 60 alela, a srednji broj alela po lokusu bio je 8, 1. Alelno bogatstvo prirodnih populacija komarči kretalo se u rasponu od 6, 1 do 6, 3, a uzgojnih populacija od 5, 4 do 5, 8. Genetska raznolikost iznosila je značajnih 0, 74. Slaba populacijska strukturiranost potvrđena je prosječnom FST vrijednošću od 0, 033 za jadranske komarče, a to je ispod prosjeka za skupinu morskih riba (0, 062). Podudarnost topologije geneološkog stabla s geografskim podrijetlom populacija komarči nije utvrđena, što upućuje na postojanje znatnog protoka gena između prirodnih i uzgojnih populacija. Filogenetskom analizom populacijske strukture dvaju najzastupljenijih nametnika, jednorodnog metilja Sparicotyle chrysophrii i izopodnog račića Ceratothoa oestroides, izoliranih s uzgojnih komarči i lubina, te divljih bukvi, nije potvrđen nedavni prijenos nametnika između uzgojnih i prirodnih populacija riba u oba ispitivana uzgajališta. Primjena molekularnih biljega je učinkovita metoda za razlučivanje populacijskih razlika nametnika. Na uzgajalištu školjkaša zbog predacije komarči prosječne godišnje brojnosti od 32 jedinke po presjeku volumena 5 000 m3, ukupni gubici nasada dagnji zabilježeni u prvom tjednu nakon spuštanja novonasađenih pergolara u more iznosili su 54% od inicijalnog nasada. Intenzitet predacije u negativnoj je korelaciji s dubinom na kojoj se postavljaju linijski pergolari.

akvakultura; genetska struktura; Jadransko more; predacija; prijenos nametnika; prirodna ihtionaselja

nije evidentirano

engleski

Aquaculture impact on wild fish populations in the eastern Adriatic Sea

nije evidentirano

Adriatic Sea; aquaculture; genetic structure; pathogen transfer; predation; wild fish populations

nije evidentirano

Podaci o izdanju

80

12.12.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Sveučilište u Splitu; Sveučilište u Dubrovniku

Split

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)