hrvatski

Specifičnosti odgoja i odrastanja mladih sportaša

Iako se često ističe da bavljenje sportom dovodi do niza pozitivnih psihosocijalnih učinaka kod mladih sportaša, literatura rijetko definira konkretne postupke i uvjete njihova ostvarenja. Uglavnom se zanemaruju negativni učinci sporta koji se razvijaju u sportskom okruženju, a očituju se i izvan sportskog konteksta. S ciljem sprečavanja negativnih i poticanja pozitivnih psihosocijalnih učinaka sportskih aktivnosti, ovaj rad prikazuje konkretne pozitivne učinke bavljenja sportom kao i preduvjete njihova ostvarenja. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se pozitivno djelovanje sporta može promatrati u kontekstu oblikovanja moralnih vrijednosti (fair play, tolerancija različitosti, smanjena podložnost rizičnim ponašanjima), razvoja socijalnih kompetencija (prosocijalno ponašanje, altruizam, timski duh, regulacija emocija, ponašanje u skladu s normama, komunikacijske vještine), utjecaja na razvoj pozitivnih osobina i navika (samopoštovanje, samopouzdanje, upornost, ciljna usmjerenost, ustrajnost, disciplina). Pozitivni učinci nisu posljedica sudjelovanja u specifičnom sportu već su uvjetovani obilježjima socijalnog okruženja u kojem se odvija sportska aktivnost. Preduvjeti pozitivnih psihosocijalnih učinaka su: sudjelovanje u željenoj aktivnosti po vlastitom izboru sportaša ; kooperativna motivacijska klima usmjerena na usavršavanje vještina ; nadzor stručne osobe kojoj je dobrobit sportaša na prvom mjestu ; oblikovanje socijalnog okruženja koje omogućuje razvoj sportskih vještina koje se mogu transferirati u svakodnevni život. S psihologijskog aspekta sport je puno više od kretanja tijela kroz prostor. Drugim riječima, dodatna vrijednost sporta očituje se u mogućnosti kreiranja psihološki sigurnog okruženja koje pruža priliku za preuzimanje odgovornosti, testiranje vlastitih mogućnosti i učenje na temelju pogrešaka. Prema podacima s terena više od 40% trenera koji rade u sportu nema adekvatnu stručnu naobrazbu tj. nedostaju im psihološko-pedagoška znanja. U području sporta djece i mladih taj je postotak još i veći. Koristeći metodu pokušaja i pogrešaka i transferirajući način na koji su njih trenirali njihovi treneri, važan odgojni potencijal sporta ostaje neopravdano zanemaren i nedovoljno iskorišten, a cijeli proces se često temelji na improvizaciji. Sport djece i mladih odgovornost je odraslih koji su dužni planirati promjene i poduzeti odgovarajuće korake. U prvom redu to se odnosi na edukaciju trenera i roditelja o osnovnim zakonitostima psihosocijalnog razvoja, te poučavanje načina i vještina kojima mogu doprinijeti oblikovanju zdrave, sretne i sportu posvećene ličnosti koja uživa u životu. S druge strane koristan je rad sportskih psihologa sa samim sportašima kako bi lakše iskoristili vlastite potencijale i potencijale vlastitog sporta te ostvarili svoje ciljeve.

psihologija sporta ; psihološka priprema ; mladi sportaši

nije evidentirano