hrvatski

Djelovanje Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba na dubrovačkom području od 1962. do 1988. godine

U periodu od 1962. do 1988. godine suradnici Instituta za povijest umjetnosti, pod vodstvom Prof. dr. sc. Milana Preloga radili su na dubrovačkom području. Do 1979. ekipe sastavljene od povjesničara umjetnosti i arhitekata evidentirale su spomenike od Pelješca do Konavala i na dubrovačkim otocima (1.994 kuće u naseljima, 192 crkve i 16 samostana izvan grada, 106 sela i 120 ljetnikovca), . a 1967. započelo je arhitektonsko snimanje i obrada svih objekata u Dubrovniku. Dva bitna aspekta provedenih istraživanja bila su: onaj praktički, tj. stvaranje podloge za konzervatorsku praksu i prostorno planiranje, i onaj povijesno-teorijski na osnovu kojeg su nastali mnogi znanstveni radovi. Godine 1979. zbog potresa koji je pogodio dubrovačko područje suradnici Instituta pristupili su popisu oštećenja a potom se uključili u obnovu oštećenih spomenika izradom elaborata i istražnim restauratorsko-konzervatorskim radovima. Za projekt obnove Pustijerne izrađen je 1984. opsežan elaborat, što je potaknulo i mnoge rasprave, jer se naspram planirane turističke namjene pokušalo sačuvati povijesnu arhitekturu i odgovarajući oblik njezina korištenja. Do svog kraja 1988. godine profesor Prelog je pratio istraživanja na terenu i izradu smjernica za obnovu. U tekstovima je iskazivao kritičke stavove prema prijedlozima statičke sanacije i prenamjena koje su dokidale spomeničke vrijednosti objekata.

Milan Prelog, Dubrovnik

nije evidentirano