hrvatski

Mogućnost proizvodnje biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama u Hrvatskoj

U klonskom testu stablastih vrba, osnovanom na aluvijalnom tlu, utvrđena je genetska izdiferenciranost klonova glede proizvodnje biomase u svježem i suhom stanju. U drugoj vegetaciji klon V 221, trispecies hibrid (S. alba x S. fragilis x S. caprea) proizveo je veću biomasu od klonova čiste bijele vrbe. U najmlađoj dobi iskoristivost biomase relativno je mala, jer veliki dio biomase otpada na podzemni dio. Uzgojem više šiba po panju, taj se odnos poboljšava. Smatramo, kako bi se za kratke ophodnje do 5 godina, broj šiba po hektaru trebao kretati od 20 000 do 25 000. Lišće i kora nakupljaju relativno najviše hraniva, a drvo debla najmanje hraniva. Od elemenata prehrane biomasa vrba nakuplja najviše kalcija i dušika. U drugoj vegetaciji koncentracije dušika pale su ispod vrijednosti koje osiguravaju bujan rast vrba. Utvrđena je genetska izdiferenciranost klonova glede djelotvornosti usvojenog dušika (SNEFF).

klonovi stablastih vrba, biomasa, kratka ophodnja

nije evidentirano