hrvatski

Doživljaj zanesenosti kod glazbeno obrazovanih adolescenata

Dosadašnja istraživanja zanesenosti kod adolescenata pokazuju kako zanesenost češće doživljavaju oni koji svoje aktivnosti biraju sami a pritom imaju sposobnosti sukladne tim aktivnostima (Nakamura i Csikszentmihalyi, 2002 ; Schmidt, Shernoff i Csikszentmihalyi, 2014). Veći broj sati provedenih u aktivnostima koje će biti produktivne i motivirajuće značit će i veći broj doživljaja zanesenosti (Hektner i Asakawa, 2000). Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u doživljavanju zanesenosti kod adolescenata koji su se najmanje šest godina obrazovali u glazbenoj školi, adolescenata koji se aktivno bave sportskim aktivnostima, adolescenata glazbenika/sportaša te adolescenata koji nisu glazbeno obrazovani i ne bave se sportskim aktivnostima. Istraživanja dokazuju veći broj doživljaja zanesenosti kod adolescenata koji pohađaju slobodne aktivnosti izvan redovite nastave (Hektner i Asakawa, 2000), a posebno ako su te aktivnosti vezane uz glazbu ili sport (Csikszentmihalyi, 1990 ; Lowis, 2002). S obzirom na navedene rezultate u ovom smo istraživanju krenuli od hipoteze kako su glazbeno obrazovani adolescenti zbog prirode glazbenih aktivnosti svakodnevno u poziciji doživljavanja zanesenosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 460 ispitanika učenika srednjih škola. Korišten je Upitnik za mjerenje zanesenosti (Csikszentmihalyi i Csikszentmihalyi, 1988) koji se sastojao od kvantitativnog i kvalitativnog dijela. Rezultati dobiveni kvantitativnom metodom pokazali su statistički značajnu razliku za varijable zaokupljenost, osjećaj kontrole i antizanesenost. Najviše rezultate imala je skupina glazbenika/sportaša. U kvalitativnom dijelu istraživanja pokazalo se da zanesenost najčešće doživljavaju glazbenici. Istraživanje je pokazalo da postoji povezanost glazbenog obrazovanja i češćeg doživljaja zanesenosti. To dovodi do zaključka kako glazbeno obrazovanje kod mladih potiče češće doživljavanje zanesenosti. Ako stanje zanesenosti opišemo kao smiren, oslobađajući, ugodan, poticajan i aktivirajući osjećaj (McGonigal, 2011 ; Turino, 2008) koji potiče razvoj, otkrivanje novog i učenje, možemo zaključiti kako obrazovanje glazbom podiže kvalitetu života te potiče stvaranje navike uključivanja u kvalitetne slobodnovremenske aktivnosti kod adolescenata.

adolescenti, glazba, slobodne aktivnosti, sport, zanesenost

nije evidentirano