Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907. g.) (CROSBI ID 16374)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | međunarodna recenzija

Primorac, Jakša ; Marjanović, Zlata Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907. g.). Perast: NVO Međunarodni festival klapa Perast, 2015. doi: COBISS.CG‐ID 27213328

Podaci o odgovornosti

Primorac, Jakša ; Marjanović, Zlata

hrvatski

Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube (1907. g.)

Ludvik Kuba (1863.–1956.), češki etnomuzikolog, slikar i putopisac, boravio je u Boki kotorskoj u rujnu i početkom listopada 1907. godine. Zapisao je 161 tradicijsku pjesmu u mjestima Muo, Perast, Kotor, Risan i Tivat, a sačuvano je ukupno 155 zapisa. Svoj do sada malo poznati rukopis, naslovljen Pjesme dalmatske iz Boke, ostavio je u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Usto je objavio i putopis o Boki u knjizi Čtení o Dalmácii, objavljenoj u Pragu 1936. na češkom jeziku. Pošto se financijski izdržavao prvenstveno od prodaje svojih slika, sigurno je tijekom svog boravka u Boki naslikao i poneki portret i pejzaž, kojima još nema traga u znanstvenoj javnosti. Ludvik Kuba je svojim melografskim djelom postao pionir etnomuzikologije u Boki Kotorskoj. U ovoj su knjizi autori etnomuzikolozi Jakša Primorac i Zlata Marjanović i izvršni urednik Milan Kovačević nastojali na razne načine predstaviti i znanstveno analizirati Kubinu glazbenu i putopisnu građu. Mnogi Kubini notni zapisi predstavljaju etnomuzikološka otkrića. Zabilježio je šest zasebnih stilova tradicijskoga pjevanja u Boki, a neke od njih su etnomuzikolozi poslije njega slabo istraživali. Prvo, Kuba je jedini dosadašnji istraživač koji donosi iznenađujuće obilje troglasnih i četveroglasnih zapisa urbanih pjesama, koje svojim specifičnim melodijama i višeglasnom strukturom svjedoče da je u posljednjim desetljećima 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća tradicijsko akordsko pjevanje u Boki bilo praktički identično susjednom dalmatinskom, i da se neposredno na temelju tog pjevanja razvilo današnje bokeljsko klapsko pjevanje. Drugo, donio je i zapise živog izvođenja arhaičnih pripovjednih pjesama dugog stiha, takozvanih bugarštica, u gradu Perastu, što je veliko iznenađenje, osobito u svjetlu činjenice da peraške bugarštice spadaju u najstarije i najljepše primjere južnoslavenskoga usmenog pjesništva od 15. do 18. stoljeća. Treće, Kuba je zapisao i nekoliko važnih primjera tradicijskoga crkvenog pjevanja u Boki, katoličkog i pravoslavnog. Ovi primjeri su žanrovski specifični, jer tri katoličke pjesme spadaju u malo poznato pučko glagoljaško pjevanje u Boki, dok jedna pravoslavna pjesma spada u žanr takozvanih bogomoljačkih pjesama. Četvrto, Kuba zapisuje i mnoštvo urbanih pjesama, koje se danas često svrstavaju u žanr starogradskih pjesama, a najviše ih je podrijetlom iz sjevernih panonskih krajeva, pretežno iz Vojvodine, Slavonije i zapadne Hrvatske. Mnoge od njih su u Boki bile specifično preoblikovane, tako da su se melodijski približile domaćim vokalnim stilovima. Peto, Kuba je, kao i istraživači prije i poslije njega, zapisao mnoge primjere obrednih pjesama i specifičnih zdravica počasnica, koje su se izvodile na svadbi, krsnom imenu i slično, ljubavnih pjesama, uspavanki i pjesama iz kola. Sve ove pjesme pripadaju specifičnoj arhaičnoj vrsti jednostavnoga jednoglasnog pjevanja Boke i šire regije južnoga Jadrana. Šesto, kao poseban žanr ili podžanr unutar stila jednoglasnoga pjevanja ističu se Kubini vrhunski zapisi takozvanih pjesama iz glasa, iza glasa, koje pojedinac pjeva u obrednim prilikama maksimalnom jačinom glasa, i pritom potresa grlom. Uvodni tekst, Tragom zlatne niti Kubinih notnih zapisa, u ime izdavača donosi izvršni urednik Milan Kovačević. Zatim slijedi tekst Ludvik Kuba: umjesto biografije, impresija s biografskim podacima o Kubi i o njegovu boravku u Boki, koji su zajednički oblikovali Z. Marjanović, M. Kovačević i J. Primorac. U sljedećem prilogu nalazi se Odabrana bibliografija Ludvika Kube. U posebnom poglavlju Ludvik Kuba: Boka nalazi se Kubin putopisni esej o Boki iz 1936. godine, koji je s češkoga jezika preveo povjesničar umjetnosti mr. sc. Branislav Borozan. Slijede znanstveni radovi etnomuzikologa Jakše Primorca i Zlate Marjanović o Kubinu bokeljskom rukopisu. U tekstu O tradicijskom pjevanju u Boki kotorskoj: počevši od Ludvika Kube J. Primorac sintezno razmatra temeljne probleme u istraživanju bokeljskoga tradicijskog pjevanja, imajući u fokusu Kubinu građu. Razne glazbene stilove i žanrove iz Kubina rukopisa on postavlja u širi kontekst analize njihovih povijesnih i sadašnjih društvenih i kulturnih značenja. Za razliku od njega, Z. Marjanović u tekstu Bokeljske muzičke slike Ludvika Kube: umetnost prikazivanja transkripcijom detaljno analizira pojedine Kubine notne zapise, utvrđujući osobine njihove glazbene strukture, i prezentira regionalne i lokalne glazbene dijalekte kojima pojedine pjesme pripadaju. Središnji dio knjige čine kritički obrađeni Kubini Notni zapisi. Ispred njih je Metodološka napomena, a uz njih je na koricama knjige priložen i CD ROM sa skeniranim originalnim Kubinim zapisima. Nakon nota slijede Izvorni i dopunjeni tekstovi pjesama, pošto je Ludvik Kuba često zapisivao samo prve stihove ili prvu strofu pjesme. Taj prilog pripremio je J. Primorac, nakon što je u raznim arhivskim i objavljenim zbirkama pronašao varijante ili srodne tekstove Kubinih pjesama. On u opsežnom poglavlju Bilješke o pjesmama, koje slijedi, analizira specifične karakteristike svih Kubinih zapisa. Posljednji središnji prilog Suvremene obrade Kubinih notnih zapisa, koji uređuje Z. Marjanović, sadrži sedam četveroglasnih obrada Kubinih zapisa za moderno klapsko pjevanje. U završnom dijelu knjige slijede prilozi: korištena literatura, sažetci na crnogorskom, engleskom, talijanskom i ruskom jeziku, indeksi i bilješka o autorima.

Ludvik Kuba, Boka kotorska, 1907., pučko pjevanje

Pojedina poglavlja u knjizi napisana su na različitim jezicima središnjega južnoslavenskog dijasistema. Radovi J. Primorca pisani su hrvatskim jezikom, a radovi Z. Marjanović srpskim jezikom dok su zajednička poglavlja napisana crnogorskim jezikom.

engleski

Dalmatian songs from Boka by Ludvik Kuba (1907)

nije evidentirano

Ludvik Kuba, Bay of Kotor, 1907, folk singing

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Perast: NVO Međunarodni festival klapa Perast

2015.

978-9940-9669-0-4

481

objavljeno

COBISS.CG‐ID 27213328

Povezanost rada

Glazbena umjetnost, Interdisciplinarne humanističke znanosti

Poveznice